Zahvaljujući genetskom inženjeringu, lijeÄ?enje dijabetesa uskoro bi moglo biti znatno lakÅ¡e i jeftinije nego do sada. Kanadski znanstvenici su genetiÄ?ki modificirali biljku Å¡afraniku tako da sama proizvodi inzulin.
Godine 1922. kanadski su znanstvenici prvi put izolirali inzulin. Sada opet pomažu dijabetiÄ?arima otkrićem jeftinijeg naÄ?ina proizvodnje inzulina. Ovaj bi napredak mogao znaÄ?ajno smanjiti troÅ¡kove lijeÄ?enja, koji se godiÅ¡nje penju na 132 milijarde ameriÄ?kih dolara.
Za stvaranje jeftinog 'prerijskog inzulina' znanstvenici sa SveuÄ?iliÅ¡ta u Calgaryju genetski su modificirali Å¡afraniku, tako Å¡to su joj dodali ljudski gen. Jednom kada se gen aktivira u ovoj vrlo raÅ¡irenoj biljci, poÄ?inje proizvoditi inzulin kudikamo brže od uobiÄ?ajenih metoda koje koriste svinje, krave, kvasac ili bakterije.
Ovo je prva biljka koja proizvodi inzulin i to u velikim koliÄ?inama. Tako da se na jutru zemlje može 'uzgojiti' oko kilogram inzulina. S takvim prinosima, povrÅ¡ina od oko 65 kilometara kvadratnih (otprilike 6 do 7 tisuća hektara) mogla bi zadovoljiti godiÅ¡nje potrebe za inzulinom kompletne svjetske populacije dijabetiÄ?ara.
MeÄ‘utim, nisu baÅ¡ svi oduÅ¡evljeni ovim dostignućem. Neke organizacije za zaÅ¡titu okoliÅ¡a strahuju da će, uslijed opraÅ¡ivanja, gen koji proizvodi inzulin s genetiÄ?ki modificirane Å¡afranike prijeći na obiÄ?nu Å¡afraniku.
Kada bi se dogodilo neÅ¡to takvo, onda bi i obiÄ?na Å¡afranika poÄ?ela proizvoditi inzulin, pa bi on uÅ¡ao u ljudsku ishranu i mogao prouzroÄ?iti probleme onima koji nisu oboljeli od dijabetesa.
