Što ste stariji potrebno vam je manje sna i tu ste u prednosti pred mlađim generacijama, koje će teže podnijeti nedostatak popodnevnog odmora.
Starije osobe se također bude tijekom noći te provode više vremena budni nakon prvog stadija sna. Faza koja se najviše smanjuje s godinama je faza dubokog sna u kojem svijest potpuno nestaje.
Iako starije osobe spavaju kraće i nedostaje im faza sna tijekom koje se Ä?ovjek najviÅ¡e odmori, ne pokazuju preveliku želju za popodnevnim odmorom kako bi povratili energiju.
Istraživanje provedeno u Engleskoj obuhvatilo je 110 zdravih osoba koje nemaju problema sa spavanjem, od toga je 44 sudionika bilo mlado, njih 35 srednje dobi te 31 starija osobe.
Spavali su jednu noć normalno, a zatim im je tijekom druge dvije noći san bio prekidan, nakon Ä?ega je uslijedila joÅ¡ jedna noć za oporavak.
Tijekom prve noći mladi su spavali najduže, 433 minute, ispitanici srednje dobi 410 minuta, a najstariji su spavali najkraće, 390 minuta.
Nakon toga svi su sudionici zamoljeni da se tijekom popodneva ugodno smjeste na krevet i pokuÅ¡aju zaspati. Mladima je trebalo svega 8,7 minuta da utonu u san, ispitanici srednje dobi su zadrijemali za 12 minuta, a starijim osobama je bilo potrebno Ä?ak 14 minuta.
Potreba za snom se smanjuje s godinama, no ljudima je potrebna razliÄ?ita koliÄ?ina sna. Tako je i veliki vojskovoÄ‘a Napoleon spavao samo 4 do 5 sati dnevno, dok je Goethe bio veliki spavalica i uživao u snovima 12 sati. Leonardo da Vinci spavao je samo sat i pol dnevno, a i to je rascjepkao i to tako da je spavao 15 minuta svaka Ä?etiri sata.
